Digitalni kredit koji je osvojio svijet
Kupovina na rate nije nikakav novitet u finansijskom svijetu. Štaviše, svi se manje-više srećemo sa tim modelom i to traje decenijama. Sjećam se da su kupovine na rate bile tradicionalno sredstvo plaćanja i u mom djetinstvu, s tim što je tada postojala zlatna opcija čekova, pa ako hoćete nešto da kupite na rate, prosto ispunite toliko čekova u iznosu jedne rate i datirate ih na datume koji dolaze i voilà, kupljena roba je spremna za transport kući, a vi ste uspješno trošak izdijelili na nekoliko rata i uniformno raspodjelili finansijski pritisak kupovine na nekoliko mjeseci.
Dakle, kupovina na rate nije revolucija, ali trpi evoluciju. Znamo da svako vrijeme iznese neke nove navike mlađih generacija koje potom postaju trend. A svjetski trend je trenutno takav da se kupci sve više opredjeljuju za finansiranje na licu mjesta u odnosu na konvencionalne kreditne i debitne kartice.
Reagujući na to, trgovci rapidno dodaju metodu plaćanja poznatu kao BNPL – Buy Now, Pay Later. Ovom metodom kupci apliciraju za finansiranje na mjestu same prodaje upotrebom mobilne aplikacije ili izborom BNPL opcije prilikom online checkouta. Te pozajmice, koje su u Americi u prosjeku par stotina dolara po kupovini, vraćaju se u ratama na koje se obračunava nikakva ili vrlo mala kamatna stopa.
Na taj način i BNPL je samo još jedan vid kredita koji vraćamo u ratama, zar ne? Pa i ne baš.
Karateristike koje čine BNPL privlačnim za korisnike su potpuno strane genetskom kodu tradicionalnih bankarskih kredita sa ratama. Te karakteristike su u prvom redu zanimljivi korisnički interfejsi i brze aplikacije koje reaguju gotovo trenutno na korisničku akciju, bez kompleksne i zamarajuće administracije i gubitka vremena za obradu i odobravanje kredita. Jednostavno, instant i bez čekanja, kao što savremeni korisnik u nedostatku vremena i strpljenja i očekuje.
Psihologija iza uspjeha
Prije svega treba naglasiti da je BNPL više prodajni kanal, a manje finansijska usluga, jer se ovim modelom prosto otvara jedna nova linija kupaca koja je sklona potrošačkom načinu života, ali i praktičnostima koje savremeni trendovi donose.
Ako su rani korisnici modela ‘kupi sada, plati kasnije’ bili vođeni željom da se izbjegne dug po kreditnim karticama, trenutni talas novih korisnika privučen je prije svega pogodnošću i fleksibilnošću BNPL finansiranja. Prema istraživanju Marqeta, preko 74% ispitanika reklo je da su koristili BNPL finansiranje po prvi put nakon početka pandemije. Od tih ispitanika, 56% je reklo da su se prijavili jer je BNPL bio pogodan način plaćanja, 48% je navelo veću fleksibilnost u plaćanju, 40,5% je navelo beskamatne ponude, a 18% je reklo da nemaju drugi pristup kreditima.
Zanimljivo je i da korisnici standardnih kredita na rate i BNPL usluge imaju dijametralno suprotne potrebe i navike koji ih tjeraju da uđu u kreditni aranžman.
Tipičan zajmoprimac sa kreditom na rate ima ispodprosječan kreditni skor i niska do umjerena primanja. Iako postoji malo istraživanja koja se fokusiraju isključivo na ove zajmoprimce, vjeruje se da se oni preklapaju sa primaocima brzih kredita koji obično troše sredstva kredita na životne troškove kao što su hrana, komunalne usluge, računi za kreditne kartice i otplata kirije ili hipoteke.
Ovo je u suprotnosti sa ponašanjem korisnika BNPL-a koji kažu da obično troše na diskrecione predmete poput elektronike (46,8%), odjeće (41,7%), kozmetičkih proizvoda (37%), namještaja za dom (33,6%), sportske opreme/proizvoda za aktivnosti na otvorenom (28%), putovanja (21,3%) i jednokratnih kupovina poput Peloton bicikala (18,5%).
Rakesh Harji, COO britanske kompanije Zilch (fintech firma čiji BNPL finansijski proizvod omogućava kupcima da kupuju na svim mjestima gdje se prima Mastercard kartica i da svoju kupovinu rastegnu na šest sedmica sa nultom kamatom i bez ikakvih dodatnih troškova), objašnjava: „BNPL iskorištava psihološki efekt ‘besplatnog kredita’. Razbijanje velikog iznosa na manje rate smanjuje psihološki otpor kupovini.“
I ovo je potpuno tačno. Znam makar po sebi, činjenica da kupujemo nešto što nismo u startu platili punom cijenom, već nekim dijelom, može da nas ohrabri kao kupce i ponudi način da se lakše opraštamo od novca i manje preispitujemo prilikom same kupovine. Ako se tome još i doda činjenica da kamate nema ili je mizerna, onda svako može mnogo lakše da u sebi nađe opravdanje za ulazak u ovu finansijsku transakciju. Na kraju krajeva, kredit nas je naučio i da nam nedostupne stvari mogu postati dostupne, te da je i novac samo roba koja se može kupiti.
Lijepo, ali šta će nam to u Bosni
OK, stoji da smo malo tržište, stoji da smo u prosjeku nepismeni za IT, stoji da smo tradicionalno društvo u kom se stvari sporo mijenjaju, ali ipak postoje značajne prednosti koje BNPL može da donese u BiH.
Prije svega, finansijska inkluzija, jer BNPL omogućava potrošačima (posebno onima bez kreditnih kartica ili pristupa tradicionalnom kreditiranju) da priušte proizvode i usluge, uključujući osnovne potrebe. Time se povećava kupovna moć mladih, građana sa nižim primanjima i stanovnika ruralnih područja. Ovdje, istina, treba staviti jednu zvjezdicu ispred ove tvrdnje, ali o tome malo kasnije. Da ne kvarimo priču. Inače, globalna iskustva su i pokazala da je ovaj model finansiranja posebno privlačan mladima koji su tehnički pismeni, ali često isključeni iz tradicionalnih bankarskih proizvoda.
S obzirom na svoje karakteristike i način korištenja, BNPL podstiče češću kupovinu i veće prosječne iznose po kupovini, što može pomoći u razvoju domaćih e-commerce platformi, pa čak i fizičkih prodavnica koje nude ovu opciju.
Takođe ne smijemo izostaviti ni digitalizaciju finansijskih usluga, jer su cijelom svijetu puna usta riječi ‘digitalizacija’. Uloga BNPL je tu jasna, a to je podsticanje navike digitalnog plaćanja u ekonomiji koja je i dalje dominantno bazirana na gotovinskim tokovima. Samim tim se i ubrzava integracija sa fintech rješenjima i mobilnim novčanicima.
BNPL može pomoći i malim i srednjim preduzećima da povećaju prodaju i prošire bazu kupaca, bez potrebe da sami snose rizik naplate (ako koriste treću stranu kao pružaoca BNPL usluge).
Stvarna cijena ‘besplatnog’ kredita
Dolazimo do dijela sa zvjezdicom koji spomenuh nešto ranije. Rijetko gdje postoji idealan proizvod koji nema nedostatke, već samo prednosti. Tako je i slučaj sa BNPL.
Ozbiljan rizik koji se vidi sa Marsa je prezaduženost građana. Naime, ne možete tek tako uvesti novi proizvod i baciti korisnike u arenu da se bore sa lavovima finansijskog tržišta, a da im pri tom niste objasnili kako se koriste štit i koplje. Bez snažne finansijske pismenosti i regulative, korisnici mogu nagomilati dugove koristeći BNPL na više platformi istovremeno.
Još jedan potencijalni problem koji otvara put do pakla je nedostatak provjere kreditne sposobnosti. Iskustva sa globalnog tržišta kažu da neki BNPL pružaoci preskaču detaljne kreditne provjere, što dovodi do davanja kredita osobama koje ne mogu vraćati dugove.
Ne smijemo zaboraviti ni da živimo u komplikovanoj državi u kojoj ima dosta regulatorne praznine, jer BiH trenutno nema jasne zakone koji regulišu BNPL, što za posljedicu može imati nedostatak zaštite potrošača, nepostojanje adekvatnog sistema za rješavanje sporova, nepostojanje limita na kamate i penale, i najvažnije, rizik od predatorskog kreditiranja od strane neregulisanih subjekata.
Osim toga, iako kao pojedinci ne marimo previše za to, može doći i do zloupotrebe ličnih podataka. Ovdje manje mislim u smislu da neko ukrade podatke, pa ih prodaje na crnom tržištu, jer teško da će postići neku vrijednost, već više u smislu da se obrasci potrošnje koriste za neetički marketing, na način da vas konstantno pritišću i gnjave neke ponude trećih firmi za koje niste zainteresovani, a kojih se ne možete riješiti.
I ako sve to uspješno prebrodimo, dolazi ona najveća prijetnja, a to je niska finansijska pismenost, jer veliki broj građana zbog nedostatka edukacije možda ne razumije uslove korištenja BNPL-a (npr. šta se dešava ako ne platiš na vrijeme), a želi da koketira sa ovim finansijskim proizvodom.
Regulatorni vakuum
Za razliku od EU, gdje se BNPL tretira kao kreditna usluga, u BiH ovo područje ostaje neregulisano. Dakle, Divlji zapad – ne idite tamo ako niste vješti sa revolverom. Šalu na stranu, odgovornost u upotrebi ovog proizvoda mora biti zajednička. Potrošači moraju raditi na sebi i edukovati se po ovom pitanju, a BNPL servisi moraju biti maksimalno transparentni, bez skrivenih definicija, zvjezdica i malih fontova.
Pravo pitanje je šta uraditi u BiH kako bi se iskoristile prednosti i minimizirali rizici uvođenja kvalitetne BNPL usluge. Iz lične perspektive, mislim da su osnovni koraci:
- Regulacija: Centralna banka i druge institucije treba da definišu pravila o licenciranju, ograničenjima, provjerama i transparentnosti pružalaca BNPL servisa.
- Edukacija građana: Neophodne su nacionalne kampanje za povećanje finansijske pismenosti.
- Podrška domaćem fintech sektoru:Potrebno je ohrabriti razvoj domaćih BNPL startupa, ali uz strogu usklađenost sa zakonima.
- Integracija sa poreskim i izvještajnim sistemima: Integracija je važna kako bi se izbjegle sive zone i nenadgledane aktivnosti.
BNPL može biti moćna finansijska inovacija za Bosnu i Hercegovinu, posebno u kontekstu razvoja e-trgovine i digitalnih servisa. Ali, bez pravovremene regulative i edukacije potrošača, postoji realna opasnost da postane novi oblik prikrivenog duga i eksploatacije.
Autor
Vojislav Opačić
CEO at The New Thing