U trenutku kada svjetske ekonomije ubrzano razvijaju digitalne valute centralnih banaka (CBDC), Bosna i Hercegovina se nalazi na raskrsnici između tehnološkog napretka i institucionalne inertnosti. Digitalne valute već uveliko predstavljaju značajan izvor uticaja na svjetsku ekomoniju kakvu poznajemo, ali i postavljaju nove izazove pred nacionalne monetarne politike. Na svjetskoj sceni trenutno imamo tri potpuno funkcionalna sistema plaćanja CBDC valutama i to u Nigeriji, Jamajci i Bahamima. Ukupno 44 svjetske zemlje, uključujući Kinu, Rusiju, Australiju, Indiju, Brazil, Tursku, Iran, Saudijsku Arabiju, Britaniju, Španiju, Italiju, Francusku, Njemačku i mnoge druge su u pilot fazi, dodatnih 19 država je u razvoju sistema, a 39 u procesu istraživanja. Istini za volju, imamo i nekih dvadesetak zemalja gdje je CBDC projekat zamrznut, dok su Ekvador i Senegal potpuno ugasili projekat razvoja. Pomaci se dešavaju na svjetskoj sceni i prilično su tektonski, dok u BiH ova tema tek ulazi u javnu diskusiju. Ne čudi, rekli bismo. Teško da ćemo u nečemu biti prvi, ali, moramo li biti među zadnjima?
Zašto je CBDC ključna za BiH?
Ekonomski analitičari ističu nekoliko vitalnih prednosti koje digitalna marka može donijeti:
- Revolucija u platnom prometu – Transferi novca dijaspore, koji godišnje iznose preko 3 milijarde KM, mogli bi postati gotovo trenutni uz minimalne troškove. 60% inostranih doznaka stiže iz Njemačke i Austrije, dok 30% porodica u BiH redovno prima ino doznake.
- Finansijska inkluzija – Procjenjuje se da oko 20% stanovništva BiH nema bankovni račun.
- Smanjenje sive ekonomije – Transparentnost CBDC transakcija mogla bi značajno smanjiti neprijavljenu ekonomsku aktivnost.
Nema sumnje da su digitalne valute prije svega rezultat tehnoloških inovacija i većih mogućnosti koje imamo kao čovječanstvo, no sad smo u situaciji da je ta tehnološka inovacija stvorila nove inovacije u oblasti ekonomije, a pogotovo plaćanja. Ipak, kao i svaki novi proizvod na tržištu, tako i digitalne valute moraju da prođu kroz period dokazivanja. Ono čime su u startu počele da zadobijaju povjerenje korisnika su brze transakcije i niske naknade za prenos novca, što svakako mora dovesti do promjena u ponašanju potrošača i povjerenju koje potrošači imaju prema CBDC valutama.
Međutim, izazovi su brojni i složeni. Kako ističe prof. dr. Emir Kurtović sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu: „BiH nema luksuz da samo prati globalne trendove. Moramo razviti vlastiti model koji će uzeti u obzir specifičnosti našeg političkog i ekonomskog sistema.“
Poređenje sa Bitcoin-om
Digitalne valute centralnih banaka se razlikuju od kriptovaluta poput npr. Bitcoina. Dok Bitcoin i slične kriptovalute funkcionišu na decentralizovanoj glavnoj knjizi koja je dostupna svima, CBDC valutom upravlja centralna banka kroz centralizovanu glavnu knjigu koja nije dostupna svima. Za razliku od Bitcoina, gdje se privatnost može održavati putem pseudonomnih transakcija, CBDC valute zahtijevaju lične identifikatore, čak i na najnižim nivoima privatnosti, direktno povezujući ljude sa njihovim transakcijama.
Ipak, kad govorimo o CBDC, moramo imati svijest o tome da pričamo o digitalnim verzijama zvaničnih FIAT valuta i da tu stvari ne mogu ići onoliko brzo kao kod decentralizovanih kriptovaluta. U prvom redu jer iza čitave priče stoji monetarni sistem države, što samim tim zahtijeva mnogo veći nivo regulacije i formiranja pravila po kojima će se odvijati procesi. Regulatorni i politički okviri takođe moraju biti pažljivo izrađeni kako bi se riješili potencijalni problemi kao što su sprovođenje monetarne politike, prekogranična upotreba i finansijska stabilnost.
Jedan značajan izazov je obezbjeđivanje bezbjednosti i privatnosti, jer CBDC moraju biti zaštićene od sajber napada, a istovremeno očuvana privatnost korisnika u digitalnom formatu. Pored toga, uvođenje CBDC-a moglo bi da poremeti postojeće finansijske sisteme, što bi potencijalno dovelo do dezintermedijacije komercijalnih banaka i promjene tradicionalnog bankarskog modela. Interoperabilnost sa postojećim platnim sistemima i drugim digitalnim valutama je još jedna prepreka, koja zahtijeva opsežnu tehnološku koordinaciju. Štaviše, dizajn CBDC-a mora da uravnoteži pristupačnost i inkluzivnost, osiguravajući da ih mogu koristiti svi segmenti stanovništva, uključujući i one koji nemaju pristup digitalnoj infrastrukturi.
Kineska vizija globalnog digitalnog juana
Primjer ambicioznosti i razumijevanja šireg konteksta upotrebe digitalnih valuta stiže nam sa Dalekog istoka. Kineske ambicije za digitalni juan protežu se van njenih granica. Narodna banka Kine (NBK) je aktivno uključena u projekat M-Bridge, saradnju sa Bankom za međunarodna poravnanja (BIS) i drugim centralnim bankama, uključujući banke UAE i Saudijske Arabije. Cilj ovog projekta je stvaranje platforme za prekogranična plaćanja korišćenjem CBDC-a, što unapređuje cilj Kine da internacionalizuje juan. Postavljanjem standarda za digitalne valute, Kina se nada da će pozicionirati digitalni juan kao ključnog igrača u globalnim finansijama, potencijalno dovodeći u pitanje dominaciju američkog dolara u međunarodnoj trgovini. Imajući u vidu širinu uvođenja digitalnog juana u upotrebu u Kini, može se reći da je osnovni motiv Pekinga da modernizuje svoj finansijski sistem i proširi svoj uticaj na globalnoj sceni. Iako se suočava sa izazovima u usvajanju na domaćem nivou i međunarodnom povjerenju, digitalni juan predstavlja značajan korak naprijed u evoluciji CBDC-a. Kako zemlje širom svijeta nastavljaju da istražuju digitalne valute, razvoj digitalnog juana će se pažljivo pratiti kao model za digitalne valute koje podržava država i njihov potencijal da preoblikuju globalne finansije.
Politički aspekti implementacije u BiH
Čitav je niz prepreka koje treba savladati kako bi u Bosni i Hercegovini zaživjela digitalna konvertibilna marka. Neke prepreke su tehnološkog karaktera, a neke zadiru u prirodu tržišta i navike potrošača. No, nesumnjivo najveća prepreka leži u institucionalnoj podijeljenosti. Kako objašnjava politički analitičar Darko Brkan: „U sistemu sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda, svaka veća finansijska reforma zahtijeva konsenzus koji je teško postići.“
Ne smijemo zaboraviti da je Centralna Banka BiH jedina u regionu koja radi po principu currency boarda, što u praksi znači da nije regulator na finansijskom tržištu BiH već tu ulogu imaju entitetske Agencije za bankarstvo, a CBBiH je samo koordinator koji vodi računa o monetarnoj stabilnosti. Ovo stvara dodatni sloj kompleksnosti u svakom razgovoru koji bi vodio ka implementaciji digitalne valute.
Izazovi pred BiH
Vrlo jednostavno – mnogo ih je. Politička i strukturna složenost, nedostatak tehnološke infrastrukture, nepovjerenje građana, pravne i regulatorne prepreke, i rizik za finansijsku stabilnost samo su neki od izazova koji stoje pred ovom tematikom, ali isto tako, nijedna „revolucija“ ne može proći bez izazova.
Ako znamo šta dobijamo na kraju dana, onda se i vrijedi uhvatiti u koštac sa svim izazovima koji čekaju u redu na obračun. A znamo – Bosna i Hercegovina bi značajno profitirala od uvođenja digitalne valute centralne banke, jer bi ona omogućila brža, sigurnija i jeftinija plaćanja, smanjila zavisnost od gotovine i povećala financijsku inkluziju, posebno za one u ruralnim područjima s ograničenim pristupom bankama. CBDC bi učvrstio monetarnu politiku, olakšao praćenje transakcija u borbi protiv pranja novca i korupcije, te potaknuo digitalnu transformaciju privrede. Osim toga, BiH bi se time približila globalnim trendovima u finansijama, povećala konkurentnost i omogućila lakše međunarodne transakcije, što je posebno važno za zemlju sa velikim brojem doznaka iz inostranstva. Iako postoje izazovi, BiH stoji pred istorijskom prilikom da kroz CBDC modernizuje svoj finansijski sistem. Međutim, bez jasne strategije i političke volje, ova šansa može ostati neiskorištena. Kako kaže ekonomista Lejla Hadžić: „Digitalna marka nije samo tehnološko pitanje – to je test naše sposobnosti da zajednički gradimo budućnost.“
O ovim izazovima i mogućnostima govorićemo detaljnije na nadolazećoj konferenciji Finovate Adria, gdje će se okupiti stručnjaci iz oblasti finansija, tehnologije i javnih politika kako bi razmijenili iskustva i predložili konkretne korake ka implementaciji.